O NAMA

Historijat

Prvi javni vodovod u gradu Gračanici izgrađen je 1936. godine putem kaptiranja izvora Hadžijina voda. Ovaj vodovodni sistem uključivao je izgradnju pumpne stanice sa rezervoarom zapremine 87 kubnih metara, potisnog cjevovoda od liveno-željeznih cijevi promjera 80 mm, rezervoara u naselju Varoši zapremine 67 kubnih metara i razvodne mreže u centru grada, također sastavljene od liveno-željeznih cijevi. Kapacitet ovog vodovoda bio je ograničen na izdašnost izvora koji je iznosio približno 1,1 litra u sekundi. 
 
Ovaj vodovod je služio isključivo za snabdijevanje javnih česmi u gradu, a na njega su u početkom eksploatacije bili priključeni i neki javni objekti. Ovaj vodovodni sistem ostao je u funkciji nakon Drugog svjetskog rata i sve do 60-ih godina, ali više nije mogao zadovoljiti rastuće potrebe za vodom. 
 
U 1963. godini, pušten je u funkciju novi vodovodni sistem s izvorom vode na vrelu Ilidža u Sokolu, dovodnim cjevovodom od azbestno-cementnih cijevi promjera 200 mm, rezervoarom na Gaju zapremine 2×200 kubnih metara i glavnim distributivnim cjevovodom, također od azbestno-cementnih cijevi, promjera od 300 do 150 mm, koji se protezao od rezervoara Gaj do Doma zdravlja. Radi povećanja kapaciteta vodovoda, 1971. godine je uključeno i izvorište Vrela u Sokolu u ovaj sistem. 
 
Zbog čestih zamućenja vode tih izvorišta tokom padavina, a u cilju osiguranja kvaliteta vode u skladu sa propisima, 1978. godine izgrađena je i stavljena u funkciju filter stanica na Gaju kapaciteta Q=30 l/s, iako je kratko vrijeme bila u funkciji.
O NAMA

Period od 1979. do 1995. godine

Tokom 1979. godine, na gračanički vodovodni sistem je priključen još jedan značajan prirodni izvor u blizini Gračanice poznat kao “Škahovica” sa kapacitetom od 2-4 litre u sekundi. 

S porastom broja stanovnika i razvojem industrije, rasle su i potrebe za vodom, što je rezultiralo intenziviranim naporima u pronalaženju novih izvora vode. Tako je 1980. godine istraženo i uključeno u sistem bogato i stabilno izvorište podzemnih voda na lokaciji Kamenoloma (Pašalići). Ovo izvorište je, u narednoj 1981. godini, putem izgradnje pumpnih stanica i potisnih cjevovoda, integrisano u gradski vodovod. Ovi bunari godišnje prosječno obezbjeđuju oko 700.000 kubnih metara pitke vode, zavisno o hidrološkim uslovima. 

Također, 1994. godine je preuzet na upravljanje i održavanje vodovodni sistem MZ Pribava, koji je brojao oko 2000 stanovnika. Preuzimanjem vodovodnog sistema u MZ Pribava u eksploataciju je pušten izvor bušenog bunara po imenu “Seljanuša”.

O NAMA

Period od 1996. do danas

U periodu od 1996. do danas, vodovodni sistem je prošao kroz značajnu 
ekspanziju i doživio značajna ulaganja. Prvenstveno, obavljena je rekonstrukcija 
značajnog dijela vodovodne mreže, posebno magistralnih transportnih i dovodnih 
cjevovoda. U okviru rekonstrukcije ulica, također je izmijenjen veliki dio distributivne 
mreže (napomena: od 2012. godine više nema azbest-cementnih cijevi u 
distributivnoj mreži).  
 
Sredinom 1998. godine je u eksploataciju pušten novi rezervoar na Gaju sa 
zapreminom od 1400 kubnih metara, a kasnije su i kapaciteti skladištenja vode 
poboljšani u drugim dijelovima sistema. Također, kako bi se poboljšale eksploatacione 
i tehničke mogućnosti postojećih izvorišta, izgrađeni su zamjenski bunari kao što su 
Sklop 3 i Seljanuša 2. 
O NAMA

Rast i razvoj

Neki od ključnih koraka koje je JP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Gračanica poduzelo u poslednjih godina u cilju unapređenja snabdijevanja vodom uključuju:
  1. Kontrola pritiska u sistemu: Uvođenje fiksne i automatske regulacije pritiska kako bi se održao stabilan pritisak u mreži.
  2. Zona nadzora distributivne mreže (DMA zone): Uvođenjem 10 zona omogućena je bolja kontrola i upravljanje distribucijom vode.
  3. Nadzorno upravljački sistem (SCADA): Implementacijom SCADA sistema omogućeno je praćenje i upravljanje vodovodnim sistemom putem računara, što pomaže u brzom reagovanju na probleme i optimizaciju rada.
  4. Poboljšanje sistema dezinfekcije vode: Ovo je ključno za osiguranje da voda koja dolazi do potrošača bude bezbjedna za piće.
  5. Uvođenje daljinskog očitanja vodomjera: Ovo omogućava preciznije praćenje potrošnje vode i efikasnije fakturisanje. 
 
Današnje Javno preduzeće “Vodovod i kanalizacija” d.o.o. Gračanica uspješno snabdijeva vodom preko 16.000 stanovnika u MZ Gračanica i MZ Pribava. Ova transformacija i modernizacija vodovodnog sistema značajno su poboljšali kvalitetu života građana i omogućili kontinuirano snabdijevanje vodom, što je ključno za normalno funkcionisanje grada i njegovog razvoja.
Naziv izvorištaProsječna godišnja izdašnost

 

(l/s)

 Distributivni rezervoar

 

(Naziv)

Zapremina

 

(m3)

Sklop22Gaj1800
Soko20Ritašići100
Škahovica i Zmajevac4Bahići50
Seljanuša6,5Soljanuša300
H. Voda2Drafnići130
Ukupno54,5
O NAMA

Kanalizacioni sistem

Što se tiče kanalizacionog sistema, JP “Vodovod i kanalizacija” d.o.o.  Gračanica upravlja i održava gradsku kanalizacionu mrežu. Ona se razvijala paralelno s vodovodnim sistemom, ali znatno sporije i uz manja ulaganja. U posljednjih 60 godina, uspostavljena je mreža kolektora i kanala na cjelokupnom gradskom području. Međutim, sistem nikada nije bio potpuno završen, budući da su svi privremeni izlivi usmjereni ka vodotocima Spreči, Sokoluši i Drijenči. Sistem je uglavnom mješovit, prihvatajući otpadne i oborinske vode.

Kanalizacioni sistem se pretežno sastoji od betonskih cjevi promjera od 150 do 1.200 mm, s lošim tehničkim i sanitarnim karakteristikama, što zahtjeva hitnu faznu rekonstrukciju.

Tokom 2014. godine izrađen je glavni projekti za separatni sistem odvođenja (zasebnog sistema otpadnih i oborinskih voda). U 2015. godini započela je gradnja kanalizacionih kolektora i kanala za fekalnu i oborinsku kanalizaciju u vrijednosti od oko 3 mil. KM. Glavni cilj je prikupljanje svih otpadnih voda na urbanom gradskom području, eliminacija svih privremenih izliva u vodotok i transport svih otpadnih voda do lokacije predviđene za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.